Hrvatsko građansko društvo Crne Gore

ponedjeljak, 27. veljače 2012.

Izašao trojezični Hrvatski iseljenički zbornik 2012.


Nakladnik: Hrvatska matica iseljenika (matis.hr)

Novi broj Hrvatskog iseljeničkog zbornika za 2012. donosi 34 samostalna autorska priloga o suvremenim jezičnim i kulturnim tendencijama među raznovrsnim stvarateljima naših korijena, koji djeluju u dvadesetak zemalja svijeta. Prilozi su razvrstani u 8 tematskih cjelina: Znaci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Baština, Duhovnost, Znanost te Nove knjige.
Priloge su pisali stručnjaci mlađega naraštaja sa sveučilišta iz Zagreba, Rijeke, Pečuha, Melbournea i Toronta, te ugledni publicisti pretežito s migrantskom pozadinom.

Serijska, stručno-popularna publikacija, kojoj je nakladnik Hrvatska matica iseljenika je u 56 godištu izlaženja – dok njezin nakladnik ulazi u  61 godinu uspješnoga djelovanja izvan domovine. Izrastavši na tradiciji najčitanijih hrvatskih knjiga 19. i 20. stoljeća - ilirskih Danica i preporodnih kalendarskih knjiga, HIZ uobičajeno sadrži priloge raznorodnog sadržaja i različitog stručnog dosega.

Tako u ovome godištu HIZ ima 6 izvornih znanstvenih radova koje prati bibliografija, 19 stručnih članaka i 3 prikaza recentne iseljeničke literature, te 4 priloga iz domovinskog kulturnog života, uz 2 intervju iz Kanade.

Suvremene su migracije prepoznate kao izazovna, i ekonomska, i kulturna, kategorija - što je vidljivo u Hrvatskome iseljeničkome zborniku od kada ga zadnjih 12 brojeva uređuje Vesna Kukavica. HIZ 2012. podjednako zainteresirano prati one ljude koji su putovanje odabrali kao stil života, migrante na inozemnim tržištima rada (kako radnike tako i mobilne znanstvenike koji odlaze u tehnološki naprednije zemlje) do naraštaja hrvatskih potomaka koji žive na raznim meridijanima od Aljaske do Ognjene zemlje pa sve do Australije i Novoga Zelanda. Iz godine u godinu evidentno je da HIZ nastoji prerasti u suvremenu publikaciju namijenjenu heterogenim grupama milijunskoga hrvatskoga iseljeništva i to na hrvatskome, engleskome i španjolskome jeziku.

Među prilozima izdvajamo studiju Jima Hlavaca (Melbourne) o Jezičnoj politici i praksi u višejezičnoj Europi. Osobite vrijednosti je prilog o Učenju inojezičnoga hrvatskoga Lade Kanajet Šimić, Matičine suautorice prvog Hrvatskoga internetskoga tečaja. Članak donosi sustavan pregled udžbenika za učenje hrvatskoga jezika kao stranoga. Dječju književnost Hrvata u Mađarskoj i njezine suvremene tendencije ocjenjuje Stjepan Blažetin (Pečuh). Perspektivnu ekološku pjesnikinju mlađega naraštaja iz Montreala Katiu Grubišić, znanu kao priređivačicu jedinstvene bibliografije Croatian Literature in English (Školska knjiga, Zagreb, 2007) opisala je Aparna Sanyal (Montreal). Iz riznice jezične biografistike, nove lingvističke discipline, inovativna je studija Aleksandre Ščukanec pod naslovom Jezične biografije gradišćanskih Hrvata. Teatrološku studiju o autentičnom pučkome teatru u Gradišću u zborniku je napisala Anđelka Tutek, obranivši istoimenu doktorsku disertaciju.

Iz povijesti književnosti u dijaspori izdvajaju se prilozi Božidara Petrača o dvostrukome  egzilantu pjesniku Viktoru Vidi koji je skončao u Buenos Airesu, uvrštenom nedavno u Stoljeća hrvatske književnosti Matice hrvatske, te izvorni znanstveni rad riječke kroatistice dr. Estele Banov Depope o Kalendarskim knjigama američkih Hrvata – koji otkriva niz nepoznatih činjenica iz hrvatske kulturne povijesti 20. stoljeća u SAD-u.

Autorica Val Colic Peisker (Melbourne) u izvornom znanstvenom članku opisuje Hrvatsku zajednicu u Australiji na početku 21. stoljeća, izdvojivši dominantne sociokulturne pokazatelje među našim suvremenicima na tom kontinentu, koji postaju australska srednja klasa zahvaćena i prirodnim procesima akulturacije.

Novinarka Hrvatskoga radija Eliana Čandrlić u Zborniku opisuje mnogobrojne kulturne, obrazovne, znanstvene i gospodarske projekte koji su iz susjedstva osvojili potporu iz IPA pretpristupnog fonda Europske unije i to u suradnji s partnerima iz hrvatskih manjinskih zajednica srednje i jugoistočne Europe. Sretnici iz naših autohtonih manjinskih zajednica koristit će bespovratna sredstva za odobrene inovativne projekte sve do godine 2013. Uz partnere iz Slovenije, s mađarske strane sudjeluju partneri iz triju županija i to Zala, Somogy i Baranya. S hrvatske strane partnerstva se u IPA projektima prihvaćaju neprofitne udruge iz osam sjevernih hrvatskih županija, a među njima je najuspješnija u povlačenju sredstava Osječko-baranjska. Pomurski su Hrvati iz Mađarske dosad najuspješniji u pisanju projekata za sufinanciranje iz fondova EU među korisnicima iz zemalja u kojima žive hrvatske manjinske zajednice u regijama srednje i jugoistočne Europe, za što primaju i priznanja iz matične zemlje.

Nedavna umjetnička donacija iz Austrije zagrebačkoj Modernoj galeriji jedinoga portreta najstarije hrvatske skladateljice Dore Pejačević, koji je naslikao znameniti Maksimilijan Vanka 1917., potaknula je uredništvo za izgled naslovnice u znak zahvanosti  donatoru Theodoru Lumbe (89), skladateljičinu sinu nastanjenom u Beču.

Građa ovogodišnjega sveska, koja opseže 408 stranica, ilustrirana je s 80 fotografija i 6 tabela.

Prethodni brojevi Hrvatskog iseljeničkog zbornika www.matis.hr
Za HMI: Mariana Matković

srijeda, 15. veljače 2012.

U spomen don Niku Lukoviću

Prčanj 15.veljača 2011.(Radio Dux) - Danas se navršavaju 42 godine od smrti poznatog znanstvenog i kulturnog radnika don Nika Lukovića, kanonika kotorske Biskupije. U toku svog šezdesetogodišnjeg službovanja u crkvi, kao čovjek široke kulture, avangardnih pogleda shvatanja i poteza, neumorno je propovjedao bratstvo među narodima, a izrazito se zalagao za razvoj i afirmiranje Boke Kotorske kao turističke destinacije i promidžbe njene bogate kulturno povjesne baštine

.Zaslugom don Nika u Bogorodičinom hramu na Prčanju, pored slika predstavnika venecijanske škole, dragocjenih ikona, predmeta od srebra i zlata i drugih crkvenih dragocjenosti, nalaze se djela poznatih vajara i slikara, Meštrovića, Tomanovića, Lubarde, Rosandića, Radauša, Milunovića, Stojanovića, Mitrića, Đuranovića i drugih.
Njegova bibliografija broji preko 150 naslova objavljenih u raznim časopisima, zbornicima i novinama, a kao pisac knjiga i brošura najpoznatija djela su "Zvijezda mora" "Prčanj" "Bogordiči hram na Prčanju" "Boka Kotorska".

ponedjeljak, 13. veljače 2012.

BISKUP BLAGOSLOVIO DOM KULTURE U DONJOJ LASTVI


dom lastva biskupDonja Lastva, 13. veljače 2012.g.(Radio Dux) - Juče je biskup kotorski preuzvišeni Ilija Janjić blagoslovio Dom kulture „Josip Marković" u Donjoj Lastvi, kraj Tivta. Brojne goste pozdravio je Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatske krovne zajednice „Dux Croatorum", čijom je zaslugom u najvećoj mjeri, obnovljeno ovo značajno zdanje nakon 83 godine. On se zahvalio svim nazočnima, a posebice msgr. Iliji Janjiću i domaćem župniku don Dejanu Turzi.
Biskup Ilija Janjić je u svom kratkom nagovoru zaželio da Dom kulture bude na korist pojedincima i cjelokupnoj zajednici. Također, on je pozvao na čuvanje nacionalnog i vjerskog identiteta, uvažavajući i poštivajući sve druge.
Na kraju svečanosti u ime Mladih Kotorske biskupije Adrijan Vuksanović je Biskupu poklonio film, koji su kreirali prigodom njegovog posjeta Tanzaniji, prošle godine.
Blagoslovu Doma kulture „Josip Marković" nazočili su: Katja Žarnić, konzulica prvog razreda u Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Kotoru, Marija Vučinović, predsjednica Hrvatske građanske inicijative, Ljerka Dragičević, zastupnica HGI-a u Skupštini Crne Gore, Miroslav Franović predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, Mirko Vičević, predsjednik Hrvatskog građanskog društva Crne Gore, Ilija Janović dopredsjednik Općine tivat, Filo Biskupović, dopredsjednik Općine Kotor, kao i brojni drugi.
Izvor Radio Dux

nedjelja, 12. veljače 2012.

BISKUP JANJIĆ NA PREDSTAVLJANJU KNJIGE U ZAGREBU


P2100261Zagreb, 12. veljače 2012.g.(Radio Dux) - Prošlog tjedna je u Institutu društvenih znanosti „Ivo Pilar", u Zagrebu održano je predstavljanje knjige "Spomenica 600. obljetnice crkve Male Gospe u Gornjoj Lastvi (1410. – 2010.)". Knjigu su predstaviti mons. Ilija Janjić, kotorski biskup, dr. sc. Sanja Vulić, prof. Đuro Vidmarović, novinar Radio Duxa Adrijan Vuksanović i dr. sc. Vinicije B. Lupis. Ravnatelj Instituta Vlado Šakić pozdravljajući monsinjora Janjića i sve nazočne, napomenuo je: „Institut je sada trajno u svome znanstvenom djelovanju u Boki kotorskoj te je to dio obveza i strateških usmjerenja našeg područnog centra – Dubrovnik pod vodstvom vrlo agilnog Vinicija B. Lupisa. Ovo nije prvi uradak iz tog konteksta a sigurno neće biti niti posljednji".
Preuzvišeni Ilija Janjić je u svome izlaganju istakao: „Ova obljetnica nije niti najveća niti najznačajnija u našoj maloj, ali drevnoj Biskupiji. Podsjećam nazočne ljubljene zagrebačke Hrvate na činjenicu da se Kotorska biskupija proteže od granice s Dubrovačkom biskupijom, pa do grada Bara, kao sjedišta Barske nadbiskupije, te da govoreći o bokeljskim Hrvatima ne mislim samo na one koji žive u Zaljevu hrvatskih svetaca, već i na Hrvate koji žive u Budvi i Baru, odnosno okolnim mjestima.
Sanja Vulić je obradila govor Hrvata Gornje Lastve. Ostala je vrlo iznenađena činjenicom koliko je autohtoni govor Gornje Lastve zapravo jedan vrlo arhaični hrvatski govor te se mogu povući usporedbe u onu duboku prošlost kada su arhaična čakavština i arhaična štokavština bile vrlo srodne.
Đuro Vidmarović je  je prvi u Hrvatskoj uočio toponimiju, oronimiju i hidronimiju poluotoka Vrmca koje su upućivale na predkršćansku sakralnu situaciju hrvatskih doseljenika u prvim stoljećima u ove krajeve. Vidmarović je autor nekoliko priloga gdje govori o povijesti naselja Lastva i o „Hrvatskoj čitaonici Lastve" kao mjestu vjerskog i nacionalnog okupljanja tadašnjih Lastovljana. Istraživanje je pokazalo, kazuje nadalje profesor Vidmarović da su u tome brdskom selu imali sve kao oni u Napulju, Marselju i bilo gdje u europskim gradovima toga vremena.
Adrijan Vuksanović, zahvalio se ocu Biskupu na providonosnom djelovanju i što je upravo uoči ove velike i značajne obljetnice postavio za upravitelja župe mladog svećenika don Dejana Turzu, te sada imaju i ovu knjigu. Također, zahvalio je autorima što su poštivajući znanstvene činjenice jasno rabili identitetsku odrednicu Hrvat, jer mnogi diletantski spominju supstitucije: Bokelj, Slaven, Južni Slaven. Vuksanović je izrazio radost se što knjiga počinje stihovima velikoga hrvatskoga pjesnika Viktora Vida o kome nije imao prilike učiti u redovitoj naobrazbi.
Na koncu se je vrlom skupu obratio i urednik knjige dr. sc. Vinicije Lupis. Nakon što je zahvalio msgr. Iliji Janjiću na dolasku, te pomoći koju pruža područnom centru Dubrovnik Instituta „Ivo Pilar" rekao je kako je ovo težačko selo u vrijeme Turske okupacije ostalo sačuvano zahvaljujući svećenicima glagoljašima. On je u Gornjoj Lastvi, odnosno u tamošnjoj crkvi Blažene Djevice Marije, proučivši njezin inventar, riznicu i arhivsku građu, došao do spoznaja i ocjena koje nadilaze okvire jedne male župske zajednice. Između ostaloga on je sjajnom komparativnom analizom oltarne pale dokazao njezino autorstvo Gaspara Dizijanija značajnog mletačkog slikara XVIII. stoljeća. Važno otkriće dr. Lupisa jest slika Nika Nardellia „Sveti Vlaho", koja se nalazi u prezbiteriju crkve. Nardelli je bio kraljevski namjesnik u Dalmaciji, jedini na takvom položaju kao civil, odličan kao slikar amater a naročito zaslužan za hrvatsku kulturu i likovnu umjetnost s kraja XVIII. i početka XIX. stoljeća kao pokrovitelj i sponzor Celestina Medovića i Vlaha Bukovca. Dr. Lupis smjestio je datiranje ophodnog raspela u XVI. stoljeće, a spomenuo je i pronalazak bizantske kovanice iz XII. stoljeća kao i zavjetne medalje iskovane u spomene čuvenog podviga braće Ivanović. Na koncu je biskup Janjić iznio svoju želju o realizaciji projekta „Ciboriji u Dalmaciji". On je podsjetio nazočne na prekrasan ciborij iz 1362. godine u katedrali Sv. Tripuna u Kotoru. Na taj način bi se putem ciborija još više istakla povezanost Hrvata u Boki kotorskoj u Crnoj Gori i Hrvata u zemlji matici. Također je potaknuta ideja sakralne monografije Bogdašića i Tivta, kao bitne sastavnice hrvatske kulturne baštine u Crnoj Gori.
Izvor: Radio Dux



utorak, 7. veljače 2012.

Tripundansko veče

Dana 04. veljače je održana tradicionalna pučka svečanost pod nazivom Tripundansko veče. Hrvatsko građansko društvo Crne Gore je prije 10 godina obnovilo ovu priredbu uz pomoć HRT i Hrvatske gospodarske komore. Ono se organiziralo prije rata u kafani Dojmi u Kotoru u okviru svetkovine Sv. Tripuna. Zbog nedostatka adekvatne dvorane u Kotoru večer se organiziralo u elitnom hotelu Splendid u Bečićima kod Budve.
Izvanredna situacija u Hrvatskom primorju i sjeveru Crne Gore izazvana lošim vremenskim uvjetima, onemogućila je dolazak preko 90 učesnika i gostiju. Najavljen je bio dolazak Rektora zadarskog sveučilišta sa suradnicima, mješovitog zbora Lira iz Šibenika, koji su trebali održati koncerte u katedrali Sv. Tripuna i Sv. Roka u D. Lastvi, članova šibenske gradske glazbe, glazbenog sastava „Slatka Tajna“ iz Metkovića, koji je trebao zabavljati prisutne, gradonačelnika Omiša, Župana Dubrovačko neretvanske Županije, a iz Crne Gore, predsjednika Vujanovića, koji je trebao uručiti orden crnogorske zastave III reda Društvu i njegovo prvom predsjedniku, Ministar unutrašnjih poslova, ministar pomorstva, direktor Fonda manjina, i mnoge druge ličnosti iz političkog i kulturnog života Crne Gore.
I pored tih nepredviđenih okolnosti na večeri je prisustvovalo preko 200 gostiju, između ostalih: Nj. E. Petar Turčinović veleposlanik R. Hrvatske u Crnoj Gori, konzulica Katja Žarnić , djelatnica Generalnog konzulata u Kotoru, mons. Ilija Janjić, kotorski biskup, Ministar kultura Crne Gore, Branislav Mićunović, Marija Vučinović, predsjednica HGI, Miroslav Franović, predsjednik HNV, Ilija Janović, dopredsjednik Općine Tivat, Andrija Popović, dopredsjednik Općine Kotor, dr Radomir Pavičević, presjednik NZCG Hrvatske, Zvonko Deković, predsjednik NVO Dux, Ljerka Dragićević, poslanica u Parlamentu CG, Renata Arrar, izaslanica gradonačelnika Zagreba, Maja Mozara, voditeljica odjela HMI Dubrovnik, Roko Tolić, direktor Aerodroma Dubrovnik...
Goste je zabavljao trio „Ad Libidum“ iz Dubrovnika.
Prije početka programa obavljena je ceremonija dodjele plaketa HGD CG za 2011. godinu zaslužnim pojedincima iz Hrvatske i Crne Gore. Predsjednik Vičević je  dodijelio plaketu Igoru Žuveli, predsjedniku Udruge dragovoljaca domovinskog rata Dubrovnik, za potporu Društvu i doprinos u razvoju prijateljskih odnosa između hrvatskog i crnogorskog naroda. Veleposlanik Turčinović je dodijelio plaketu  Vladislavu Jabučaninu iz Cetinja za doprinos u razvoju prijateljskih odnosa između crnogorskog i hrvatskog naroda.
U okviru programa je organiziran i nagradni ples. Pobjedničkom  paru Aleksandru i Sonji, hotel Splendid je dodijelio nagradu „Romantični vikend u Splendidu“.




Preplata na Hrvatski glasnik:
Vaše podatke možete poslati na
fax:  +382 (0)32 304 233,
ili poštom na adresu:
Hrvatsko grañansko društvo Crne Gore,Zatvoreni bazen Škaljari
85330 Kotor:
1. Ime i prezime
2. Ulica i broj
3. Poštanski broj, grad, država
4. Telefon
5. kopiju uplatnice (za e-mail skeniranu):
UPLATA IZ CRNE GORE:
20 eura na žiro račun 520-361700-17 kod Hipotekarne banke
UPLATA IZ REPUBLIKE HRVATSKE:
200 kuna na kunski račun 2360000-1101667657
Zagrebačka banka dd, Poslovnica Dubrovnik Vukovarska 7,
20000 Dubrovnik
Za Europu:
30 eura -Beneficiary 59 : / ME25520042000000104966
(Acc. No IBAN)
Hrvatski gradjansko drustvo Crne Gore,
Zimski bazen Niksa Bucin
 Kotor
Account with 57a: HBBAMEPG (HIPOTEKARNABANKA AD PODGORICA)
Intermediary 56a: DEUTDEFF ( Deutsche Bank ag Frankfurt) EUR, USD
                                   
Kontakt telefoni: +382 (0)32 304 232

petak, 3. veljače 2012.

OBAVIJEST

ZBOG VREMENSKIH NEPOGODA U ČITAVOJ REGIJI
HRVATSKO GRAĐANSKO DRUŠTVo CRNE GORE- Kotor
OTKAZUJE KONCERT
Mješovitog zbora "LIRA" iz Vodica
ZAKAZANOG   4.VELJAČE, 2012.god U KatedralI
SV.Tripuna  U KOTORU I 5.VELJAČE, 2012.god
Crkva SV.Roka- Donja Lastva U TIVTU

 ured hgd cg           

srijeda, 1. veljače 2012.

Tripundanska večer

HRVATSKO GRAĐANSKO DRUŠTVO CRNE GORE organizira tradicionalnu  Tripundansku večer, 04.02.2012. (subota) u hotelu „Splendid“  u Bečićima sa početkom u 20:30 sati.
U programu sudjeluju  „SLATKA TAJNA“ iz Metkovića i trio  „AD LIBIDUM“   iz Dubrovnika
Obzirom na ograničen broj mjesta, a uvijek veliku zainteresiranost, molimo Vas da blagovremeno rezervirate mjesto na telefon  304-232, mob.tel.  069 041-153 ili putem e-mail-a hgd-kotor@t-com.me  i preuzmete ulaznice, od 25. 01. do 1. 02. 2012.
Cijena ulaznice sa večerom je 20,00 eura.
Sa zadovoljstvo vas očekujemo
DOBRO NAM DOŠLI

Mješoviti zbor "Lira" iz Vodica


HRVATSKO GRAĐANSKO DRUŠTVo CRNE GORE- Kotor
ORGANIZIRA KONCERTE
Mješovitog zbora "LIRA" iz Vodica

U subotU 4. veljače 2012.god.


Katedrala SV.Tripuna sa početkom u  18:00 sati


u nedjelju 5. veljače 2012.god.


Crkva SV.Roka- Donja Lastva sa početkom u  19:00 sati


DOBRO NAM DOŠLI!