Dani kulture manjina Crne Gore 2011

U organizaciji Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina, u Podgorici, 09.11.2011.godine u Crnogorskom narodnom pozorištu održalo se svečano otvaranje manifestacije Dani kulture manjina Crne Gore 2011 pod nazivom "Evo nas", sa početkom u 20 h.

U svečanom dijelu programa predsjednik Vlade Crne Gore, Igor Lukšić, otvarajući manifestaciju poručio je: "Koncept multikulturalizma je koncept koji, u Crnoj Gori, njegujemo vjekovima. Crnu Goru čine narodi različitih nacionalnih identiteta i religijskih opredeljenja koju smo kao takvu uspjeli da sačuvamo i tokom brojnih iskušenja. Crnogorsko društvo je primjer u Evropi i Regionu, primjer da je mirni suživot i različitost moguć u jednoj zemlji, da koncept multikulturalizma jeste i mora biti uspješna priča.
Naše težnje da se integrišemo u evropske i evro-atlantske strukture u potpunosti korespondiraju sa potrebom obezbjeđivanja stabilnog i bezbjednog okvira za promociju tolerancije na Balkanu i garant su njegove dugoročne stabilnosti.
Temeljna opredjeljenja na kojima počiva Crna Gora pretočena su u Ustav koji posebno garantuje prava pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica – prava izražavanja, čuvanje, razvijanje i javno ispoljavanje nacionalne, etničke, kulturne i vjerske posebnosti, te upotreba nacionalnih simbola i obilježavanje nacionalnih praznika i upotrebu svog jezika i pisma. Rješenja iz Zakona o manjinskim pravima dalji su doprinos očuvanju nacionalnog identiteta manjina, ali i jaki instrument inkluzije koji im omogućava ravnopravno učešće u javnom životu, uz dalje očuvanje i razvijanje njihove nacionalne i kulturne posebnosti, te unapređenje njihovih zakonskih prava i sloboda.
Stoga, i pored ustaljenog mišljenja da su etničke različitosti veliko iskušenje za Region, činjenica je, da različiti narodi i nacionalne zajednice uvažavajući jedni druge i razvijajući kulturni diverzitet grade temelj jednog društva. Upravo model društva koji podrazumijeva kulturnu različitost, bogatstvo različitih pristupa i gledišta predstavlja našu najveću snagu i sposobnost da se prilagođavamo i u različitim okolnostima ’pobijedimo’ brojne izazove budućnosti".
U ime organizatora manifestacije, posjetitelje i sudionike programa pozdravio je direktor Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina, Mirsad Mulić, riječima "Pokazali smo koliko su duboki i jaki korjeni multikulture i suživota na ovim prostorima".
U umjetničkom dijelu programa sudjelovali su pripadnici manjinskih naroda Crne Gore.
Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina organizirati će još desetak manifestacija koja će biti realizirana do 28. studenog.
Otvaranju manifestacije Dani kulture manjina Crne Gore 2011, nazočili su brojni članovi HGDCG-Podružnice Podgorica, na čelu s predsjednicom, Svetlanom Zeković i tajnicom društva, Ivkom Krstojić.

Hrvatsko građansko društvo Crne Gore-Podružnica Tivat organizira promociju knjiga

Hrvatsko građansko društvo Crne Gore-Podružnica Tivat organizira promociju knjiga:

"Slikom kroz prošlost – Boka Kotorska i Crnogorsko primorje na starim razglednicama (1890-1940)", autora 

Daria Musića i Miroslava Ulčara i "Pomorstvo Boke Kotorske na slikama Bazija Ivankovića", autora  Željka Brguljana. O knjigama će govoriti prof.dr. Milenko Pasinović i prof.Neven Staničić.

Subota, 12.11.2011. godine

Centar za kulturu Tivat- narodna biblioteka (I sprat), sa početkom u 19.00 h

Dario Musić počasni član Udruge dragovoljaca HRM Dubrovnik

Na poziv gradonačelnika Grada Dubrovnika dr Andra Vlahušića i predsjednika Udruge Dragovoljaca Hrvatske ratne mornarice (UDHRM) gosp. Želimira Čizmića , naš član Dario Musić sa suprugom  bio je nazočan  svečanosti obilježavanja 20. obljetnice probijanja blokade Grada zaslugom Konvoja Libertas i 20. obljetnice utemeljenja Mješovitog odreda Mornaričko-desantnog pješaštva (MoMdp) Hrvatske ratne mornarice Dubrovnik. Na prijedlog prvog zapovjednika HRM Dubrovnik i predsjednika UDHRM za RH i podružnicu  Dubrovnik,  Želimira Čizmića te jednog od utemeljitelja HRM i visokog časnika iz tog vremena, Željka Filičića, naš član Dario Musić, doživio je, kako je istaknuto, rijetku i visoku počast. U prostorijama kluba UDHRM Dubrovnik, 27.listopada 2011, a u nazočnosti uzvanika iz prijateljskih udruga iz Slovenije, Italije i Austrije, te visokih časnika koji su stvarali Glavni stožer Oružanih snaga RH (GS OSRH) i billi među glavnim organizatorima obrane u Domovinskom ratu g.Bolanča i Mičić, dodijeljeno je Počasno članstvo UDHRM. Pored članske iskaznice dodijeljena mu je Spomen medalja i  Spomen povelja sa zlatnim pleterom, što je dodijeljeno još samo prekaljenim i zaslužnim braniteljima. Istu čast i priznanje zaslužili su još i kap. duge plovidbe g. Josip Vicelja iz Rijeke (podrijetlom iz Orašca, Dubrovačko primorje), Andrija Habulin, legenda hrvatskog i svjetskog judo i karate športa, izuzetno zaslužan u pripremi obrane Grada posebno u osposobljavanju dragovoljaca u jedinicama za posebne namjene. Pok. prof Darko Deković, zapovjednik prve postrojbe za posebne namjene u Rijeci, čelnik i obnovitelj, tamošnje Matice Hrvatske, znanstvenik, svjetski autoritet za pitanja Glagoljice (hrvatska pismena posebnost), ali nadasve vrijedan i zaslužan domoljub dobio je Spomen medalju i Spomen povelju sa zlatnim pleterom, ali Povelju PAX, umjesto iskaznice (zbog prerane smrti). Koliko je to rijetka i stvarno velika čast govori i to da je do sada iskaznicu Počasnog člana  dobio je samo bivši Predsjednik Hrvatske Stipe Mesić, kada i Povelju Počasnog građanina Grada Dubrovnika (na  prijedlog UDHRM). Također treba napomenuti, da su priznanja i počasti dodijeljene uz znanje, pristanak , potvrdu i potporu  zapovjednika HRM, admirala Ante Urlića i Ureda predsjednika RH. Pored počasti, uglednim članovima dodijeljene su i vanjske oznake koje smiju nositi u svim prigodnim situacijama; mornarička kapa s grbom, vjetrovka, mornarička majica s oznakama, službeni znak HRM i UDHRM.

Također želimo istaknuti da je svim događanjima cijelo vrijeme pribivala i Elvira Poček rođ. Krnić, nekoć ugledna novinarka tjednika „Monitor“. Ona je bila pozvana kao posebni gost UDHRM i Grada Dubrovnika, koji su joj željeli na taj način iskazati zahvalnost na objektivnosti, poštenju, profesionalnosti i nadasve hrabrosti. Sve te odlike je iskazivala u svojim tekstovima tijekom opsade, a ponajviše kada je uspjela doći u sam Grad (pred Božić 1991. god) i objaviti jednu od najljepših i najtoplijih reportaža iz Dubrovnika, opkoljenog i razaranog sa svih strana, ali sačuvanog dostojanstva i ljudskog lica. Vrijedno je napomenuti da je i njoj uručena  Spomen medalja i Spomen povelja sa zlatnim pleterom.

Dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić i Župan Nikola Dobroslavić primili su u protokolarni posjet predstavnike Hrvatske ratne mornarice, UDHRM, počasne članove kao i njihove prijatelje iz Slovenije i Austrije.

Središnji dio proslave  20.obljetnica proboja Konvoja Libertas, u spomen na 31.listopada 1991. god. kada je 29 brodica predvođenih  Jadrolinijinom „Slavijom“ stiglo u Dubrovnik dopremivši lijekove, hranu i vodu u opkoljeni Grad (na brodu su tada bili pored mnogobrojnih uglednih građana  i predsjednik Vlade Franjo Gregorić kao i tadašnji aktualni predsjednik predsjedništva SFRJ Stjepan Mesić ), započeo je  28.10.2011. god. polaganjem vijenaca kod Spomen Križa na gradskom groblju Boninovo, zatim kod spomenika, prve  ratne brodice „Sveti Vlaho“ u Gružu. Nakon toga, uslijedio je mimohod Stradunom pripadnika ratne postrojbe HRM Dubrovnik i sudionika Konvoja Libertas, uz postrojavanje pred zapovjednikom HRM-a, admiralom  Antom Urlićem kod Katedrale uz dodjelu visokih odličja za obranu domovine. Obilježavanje ove posebne obljetnice nastavilo se svečanom akademijom i premijerom filma „Konvoj Libertas“ Aleksandra Črčeka i Marina Marušića u Kazalištu Marina Držića. Na projekciji su se okupili brojni Dubrovčani i gosti, koji su 1991. dočekali konvoj ili u njemu sudjelovali, od bivšeg predsjednika RH Stjepana Mesića i Slobodana Langa do redatelja Veljka Bulajića, pripadnika dragovoljaca HRM-a,  ratnih gradonačelnika Dubrovnika  Pera Poljanića, Čića Obuljena, te današnjeg gradonačelnika i sudionika tadašnjih događanja,  Andra Vlahušića.  Nakon svečane akademije u 15.00 sati uz plov raketne topovnjače „Dubrovnik“ na Porporeli položeni su vijenci u more. Na Stradunu je u 15:30 organiziran prigodni domjenak, a sveta misa služena  je  u 18 sati u Katedrali.

„PRIZNANJE NE DOLAZI OD DRUGIH, ONO IZVIRE IZ VLASTITE SAVJESTI“

Dario Musić u klubu UDHRM  Dubrovnik sa prvim zapovjednikom HRM Dubrovnik i sadašnjim  predsjednikom  Udruge  dragovoljaca  HRM Dubrovnik  Želimirom Čizmićem, prigodom dodjele  Spomen povelje i članske iskaznice Počasnog člana UDHRM.

U društvu prijatelja  ( Želimir Čizmić, Miše Galjuf, Andrija Habulin, Jozo Vicelja, Visoki časnik Austrijske mornarice  PUK. Reinhard Stradner sa suprugom Eve, Stipe Mesić, Mira Buconić, admiral HRM Ante Urlić, Dario Musić i  Željko Filićić)

Polaganje vijenca kod Spomen Križa na gradskom groblju Boninovo

Blagdan Svih svetih i Dušni dan

Svetkovina 1. studenog

Blagdan Svih svetih

Po kršćanskoj tradiciji, 1. studenoga se misnim slavljima slavi Spomen Svih Svetih, svetkovina svih svetaca koji su živjeli na čast Bogu, u duhu i po zahtjevima Evanđelja i na korist bližnjima.

Papa Bonifacije IV. (608-615) posvetio je oko god. 610. rimski Panteon Bogorodici i svim mučenicima. Godinama se svetkovina Svih svetih u Rimu slavila 13. svibnja, a kasnije je prihvaćen irski i engleski datum svetkovine 1. studenoga. Papa Grgur III. posvetio je oko god. 740. u bazilici Sv. Petra u Rimu posebnu kapelicu u čast Spasitelju, njegovoj Majci, apostolima, mučenicima i svim svetima. Godine 827. papa Grgur IV. odredio je da se 1. studenoga u cijeloj Crkvi na svečani način slavi spomen Svih svetih.

Blagdan Svih svetih je spomen svih onih koji nisu stavljeni ni na oltar ni u kalendar, a u životu su ostvarili velika djela ljubavi prema Bogu i bližnjemu. Svih onih koji su u kršćanskom duhu, neprimjetno poput sjenke hodali putovima Božjim, slavili Boga, ljubili bližnje i dostigli svetost čistotom misli i požrtvovanjem. Crkva poziva sve ljude da ih se sjete, da im se zahvale i mole njihov zagovor. Svetkovina Svih svetih je zapovjedani blagdan u Katoličkoj crkvi.

Dušni dan

Dan nakon Svih Svetih, 2. studenoga, je Dušni dan, spomen svih vjernih mrtvih, kada se vjernici spomenom pokojnih u duhu povezuju sa svim dušama umrlih vjernika, a tradicija potječe iz 7. stoljeća.
Prema tradiciji na Dušni se dan obilaze grobovi pokojnika.

Raspored svetih misa i obreda na području Kotora i Tivta

1.studenoga, na gradskom groblju sv. Mihovila u Kotoru bit će svečana sveta misa, procesija i blagoslov groblja u 15:30h.

2. studenoga, na Dan Mrtvih,  na groblju Sv. Mihovila, bit će svečana sveta misa, procesija i blagoslov groblja u 15:30h.

1. studenoga, u Tivtu na groblju Sv. Šimuna u 15h je blagoslov groblja. U Donjoj Lastvi, u crkvi sv. Roka sveta misa je u 9h, a blagoslov mjesnog groblja Sv. Mihovila je u 14h. U crkvi Sv. Antuna u Lepetanima sveta misa i blagoslov groblja je 11h.

2. studenoga, u Gornjoj Lastvi u 14h je sveta misa i blagoslov groblja, a u Bogišićima blagoslov groblja je u 15h. Groblje u Mrčevcu će se blagoslivljati u 9h, a groblje sv. Ivana u Kavču u 16h. U Bogdašićima obred blagoslova groblja je 10.30h, a u Gornjim Krašićima u 14h.

Radio Vatikan:
Uz misna čitanja blagdana Svih Svetih razmišlja p. Alan Modrić

Polaznici škole mandoline u Splitu

U petak, 28.listopada dvanaestoro djece koja pohađaju školu mandoline,organiziranu u okviru projekta Hrvatskog građanskog društva,otputovati će u Split,gdje će prisustvovati koncertu Gradskog mandolinskog društva "Sanctus Domnio", u povodu 20. obljetnice osnutka. Drugog dana u organizaciji HMI-ogranka Split će posjetiti gradski stadion na Poljudu i NK „Hajduk“.

Humanitarna večer u organizaciji Župnog ureda Sv. Roko u Donjoj Lastvi i Hrvatske dopunske škole

• Najava humanitarne večeri za misije u Africi

  
  

   Župni ured Sv. Roko u Donjoj Lastvi i Hrvatska dopunska škola organiziraju humanitarnu večer u petak 21. listopada u 18h, u istoimenoj crkvi. Ovaj događaj je priprava za 85. svjetski dan misija, čije je geslo: „Kao što mene poslao Otac i ja šaljem vas“ (Iv 20, 21), a koji će biti u nedjelju 23. listopada. Glavni gost večeri, koji nosi još uvijek žive slike i uspomene s misijskog putovanja u Africi, je biskup kotorski mons. Ilija Janjić. Otac biskup će, popraćen prikazanim fotografijama, podijeliti svoje iskustvo s misijskog putovanja, u veljači ove godine u Tanzaniji.

  Susretu su prethodile tematske radionice polaznika Hrvatske dopunske škole u Kotoru i Tivtu, te u župama sv. Roko u Donja Lastva i Sv. Antun u Lepetanima. Djeca su ukrašavala malene afričke kućice, koje će aukcijski prodavati u humanitarne svrhe.

  Odazovimo se u što većem broju i podržimo ovu humanitarnu akciju.

  
  

  Don Dejan Turza

Mladi Kotorske biskupije-pripreme za Europski susret u Berlinu

Započele pripreme mladih Kotorske biskupije za novogodišnje molitveno bdijenje u Berlinu

U organizaciji ekumenske zajednice Taizé  iz Francuske, ove godine, novogodišnji susret za mlade iz cijele Europe održava se po trideset i četvrti put  u Berlinu od 28. prosinca 2011. do 01. siječnja 2012. godine. Kao i proteklih godina, mladi Kotorske biskupije pripremaju se za ovaj veliki događaj molitvenim susretima koji će se svake druge nedjelje održavati u drugoj župi Kotorske biskupije. Susreti po župama održavaju se po programu koji je u skladu sa smjernicama koje su braća iz Taizé-a dala kao naputak za zajedničko pripremanje za Europski susret u Berlinu.

Prvi molitveni susret s početkom u 19,00 sati održan je u nedjelju 9. listopada 2011. u župnoj crkvi Sv. Roka u Donjoj Lastvi. Na njemu su sudjelovali, pored dosadašnjih hodočasnika, mladi iz župe Donja Lastva kao i ostali simpatizeri ovoga načina molitve. Prvi, pripremni, susret započeo je meditativnom pjesmom i Službom riječi.

Nakon zajedničke molitve Vlasta Božinović i Emanuel Bleništa iznijeli su svoja iskustva s Europskih molitvenih hodočašća. Vlasta je istakla da: „kada se ljudi susreću, gledaju Božje lice a to prečesto zaboravljamo. Oni koji nikada nisu sudjelovali na susretima u Taizéu ili u raznim europskim gradovima možda nisu svjesni da je to prilika koju treba iskoristiti: susreću se mladi iz mnogih zemalja, bolje upoznaju jedni druge, žive i slave svoju vjeru zajedno. Na taj način mi smo veliki dar jedni drugima. To nas sve potiče na razmišljanje da je svijet ipak manji nego što smo mislili. Domaćini će sve učiniti kako bi nam pripremili toplu dobrodošlicu, i vjerujem da ćemo se na kraju svi vratiti kući obogaćeni nezaboravnim trenucima te s iskustvom Neba ovdje na zemlji.“

Emanuel je, pored ostaloga, napomenuo da će naše Hodočašće povjerenja na Zemlji biti bogatije ako ga ne shvatimo samo kao izlet, pomak od svakodnevnice kod kuće, nego ga povežemo s našim svakodnevnim životom. Nadalje, on je potakao prisutne da na naše molitvene susrete pozovu i druge koji inače možda ne sudjeluju u crkvenim aktivnostima: „Svrha ovih okupljanja je zajednički rasti u vjeri. Naša molitvena zajednica želi biti primjer otvorene Crkve, koja se otvara svakome i mjesto je zajedništva različitih mladih ljudi koji se sjedinjuju u zajedničkoj molitvi pred Gospodinom.“

Duhovni asistent don Dejan Turza pohvalio je mlade za njihovo nesebično zalaganje i aktivno sudjelovanje u pripremi i organizaciji molitvenih susreta i završnog hodočašća. Također je izrazio radost jer je molitva i iskustvo molitve u središtu priprema za susret u Berlinu: „Putem molitve i međusobnim dijeljenjem ostvarujemo zajedništvo te naš odlazak na Susret više nije privatno putovanje, nego zajedničko hodočašće. Na taj način jača i naša spoznaja da život nije egoistično traganje za vlastitom srećom i zadovoljstvom, već zajedničarsko putovanje u Nebesku domovinu, putovanje na kojemu smo svi suodgovorni jedni za druge. To je lijepo i veliko iskustvo koje ne samo da treba iskusiti, već je ono sposobno promijeniti nam život i ostvariti se djelatno u svakodnevici, na radnom mjestu, fakultetu, školi i u župi.“ Na koncu je Don Dejan podsjetio sve nazočne da se nalazimo u mjesecu listopadu, Marijinu mjesecu, kada smo pozvani na svakodnevnu molitvu krunice za naše nakane.

Zajedničko druženje je nastavljeno u pastoralnim prostorijama župe. Pored organizacionih detalja, razmjene dosadašnjih iskustava, razmišljalo se je, uz sok i kolače i o mladima koji bi bili sretni da mogu sudjelovati na susretu u Berlinu, ali si to ne mogu priuštiti, te o tome kako bismo im mogli pomoći. Također, na koji način bi se moglo sakupiti sredstva da bi se smanjili troškovi putovanja te o sudjelovanju u „fondu solidarnosti“ za one kojima treba podrška.

Na koncu je dogovoreno da će se pred Hodočašće povjerenja održati šest molitvenih susreta. Od zainteresiranih mladih hodočasnika (18 – 35 godina) zahtjeva se, uz preporuku župnika, da aktivno sudjeluju na barem tri molitvena susreta. Sudionici će biti smješteni kod obitelji u Berlinu i okolnim mjestima. Neki će biti smješteni u župnim dvoranama, školama ili sportskim dvoranama, te je stoga potrebno da svatko sa sobom ponese podložak i vreću za spavanje. Također je dogovoreno da će se nakon Novogodišnjeg bdijenja u Berlinu, svakoga mjeseca, ići na jednu župu u biskupiji gdje će se prezentirati ovaj vid molitve i svjedočiti iskustvo sa Susreta jer to je prilika da pozovemo i druge na iskustvo susreta s Gospodinom u meditativnoj molitvi s pjesmama iz Taizé-a i biblijskim čitanjima.

                                                                           Vlasta Božinović

Veleposlanik Austrije u posjeti Društvu

Veleposlanik Austije u Crnoj Gori, Martin Pammer, posjetio je 4. rujna Hrvatsko gradjansko društvo Crne Gore. Njega su u prostorijama Društva u Kotoru primili predsjednik Mirko Vičević, tajnik Danijela Vulović i član UO Tripo Schubert. Povod ovog posjeta je interesovanje Veleposlanika Pammera za rad našeg Drušva, a posebno za bogatu nakladnu djelatnost. 

Vičević i Schubert upoznali su Veleposlanika sa realiziranim projektima u proteklom desetljeću, i informirali ga o budućim planovima i projektima Društva. Takođe se govorilo i o mogućnostima prezentiranja bogate bokeljske kulture u Austiji, kao i austrijske u Crnoj Gori.

Članovi Upravnog odbora HGD CG

Mirko Vičević, rođen 30.06.1968. godine u Kotoru. Gimnaziju je završio u Kotoru, studira na fakultetu za Mediteranske poslovne studije u Tivtu. Aktuelni je trener VA "Cattaro" sa kojom je prošle sezone osvojio LEN Kup. Dobitnih je mnogobrojnih priznanja, odlikovanja, nagrade Grada Kotora "21. Novembar", a u SFRJ je biran za najboljeg sportistu Crne Gore i Kotora. Kao vaterpolista ponikao je u VK "Primorac", a igrao je za hrvatske, talijanske i španske klubove. Prvi je kapiten vaterpolo reprezentacije samostalne Crne Gore. Zaslužni je sportista Crne Gore, osvajač je brojnih medalja na prvenstvima i kupu SFRJ, a sa reprezentacijom na balkanskim, mediteranskim, univerzitetskim, europskim i svjetskim prvenstvima, i Olimpijadama. Aktivni je član HGD CG -. Podružnice Kotor. Govori talijanski i engleski jezik. Oženjen, otac dvoje djece.

Danijela Vulović, rođena 13.04.1979. godine u Kotoru. Završila je Gimnaziju i Fakultet za Pomorstvo, odjek pomorski menadžment u Kotoru. Završila je nižu muzičku školu. Direktor je pomorske agencije "Adriamar consulting and shipping" Kotor. Aktivna članica HGD CG - Podružnica Kotor i administrator web site-a. Član je Gradske muzike Kotor. Govori engleski i italijanski jezik. Udata, majka dvoje djece. 

Ljerka Sindik, rođena 28.08.1966. godine u Kotoru. Gimnaziju je završila u Kotoru, a Filološki fakultet - odsjek za engleski jezik i književnost u Sarajevu. Članica Bokeljske mornarice -. podružnice Tivat, NKD "Napredak" Donja Lastva (od osnutka), HNV (od osnutka), Aktivna članica HGD CG i predsjednica Podružnice Tivat.

Dijana Milošević, rođena 30.08.1961. godine u Kotoru. Gimnaziju je završila u Kotoru, a Prirodno matematički fakultet u Beogradu. Zaposlena kao profesor matematike u osnovnoj školi "Savo Ilić" u Dobroti i vrši funkciju pomoćnika ravnatelja. Bavi se dramskim spisateljstvom. Aktivna je članica HGD CG - Podružnice Kotor. Govori engleski jezik. Majka je troje djece. 

Poly Gjurgjević, rođen 06.04.1953. godine u Rijeci. Završio je pomorsku školu i dugo godina plovio kao zapovjednik. Završio je nižu muzičku školu u Rijeci, i aktivno se bavi muzikom. Akrtivno se bavi sportom i instruktor je tenisa. Vlasnik je firme "Maremonti" Kotor, koja se bavi uslugama transfera, ren-a-car, i dr. Aktivan je član HGD CG - Podružnice Kotor i zadužen je za rad mandolinskog orkestra. Govori engleski i talijanski jezik. Oženjen, otac troje djece.

Andrea Marić, rođena 03.06.1986. godine u Kotoru. Završila je Gimnaziju u Kotoru i Fakultet za poslovni menadžment u Baru. Završila je nižu muzičku školu u Tivtu, i član je Glazbeno - prosvjetnog društva Tivat. Aktivna je članica HGD CG - Podružnice Tivat. Govori engleski jezik.

Tripo Schubert, rođen 27.01.1940. godine u Kotoru. Završio je klasičnu gimnaziju u Kotoru, a Tehnološko - metalurški fakultet u Beogradu. Radio je na svim rukovodećim mjestima u hemijskoj industriji "Rivijera", a na funkciji generalnog direktora bio je 10. godina.  Dobitnik je ordena rada sa zlatnim vijencem, i ordena "Red hrvatskog pletera" kojeg mu je dodijelio predjednik RH, Ivo Josipović. U mirovini je od 2000. godine. Jedan je od osnivača HGD CG i prvi njegov predsjednik, a zatim i tajnik. Govori francuski jezik. Oženjen, otac dvije ćerke.

Prijem kod Mila Đukanovića

U povodu 10. obljetnice HGD CG dodjeljena su specijalna priznanja pojedincima i Institucijama na svečanoj Skupštini održanoj 18.07. u hotelu Splendid. Zbog nemogučnosti prisustvovanja Skupštini, delagacija HGD CG u sastavu Mirko Vičević, predsjednik i Tripo Schubert, član Upravnog odbora, uručili su Đukanoviću Plaketu za doprinos i afirmaciji Društva. Tom prigodom uručena su mu i monografska izdanja iz bogate izdavačke djelatnosti, koja su tiskana u ovoj godini. 

„Crna Gora je ponosna na tradiciju skladnih međunacionalnih i multikulturalnih odnosa. Moram podsjetiti na izuzetno značajan doprinos manjinskih naroda kako obnovi crogorske državnosti, tako i njenom evropskom napretku“, istakao je Đukanović.

Vičević i Schubert podsjetili su na značajne rezultate koje je Društvo postiglo u proteklom periodu u kulturi, stvaralaštvu i ukupnim aktivnostima na afirmaciji hrvatske manjine u Crnoj Gori.

Predsjednik Josipović uručio priznanja

U prigodi dana Državnosti, predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović uručio je odlikovanja jednom broju branitelja, umjetnika, znanstvenika, humanitarnih djelatnika i građana.

Orden „Reda Hrvatskog pletera“ dodijelio je Tripu Schubertu tajniku Hrvatskog građanskog društva Kotor.

U pozdravnom govoru Josipović je naglasio da su svi dobitnici ordena svojim predanim radom na različitim područjima djelovanja dali svoj doprinos Hrvatskoj.

„Vaš rad često je samozatajan i mnogi ga ne prepoznaju", rekao je predsjednik Josipović odlikovanima, dodajući kako neke od njih često ne prate ni mediji. "Ali, vaš rad je temelj ove zemlje koji je najveće blago koje možete dati domovini i siguran sam da ćete vi i vaše kolege i prijatelji nastaviti raditi ono što ste i do sada radili.“

(Foto: Tamara Pollak, službeni fotograf , Ured Predsjednika)

 

Uručena Plaketa Milanu Bandiću

U povodu nedavno održane Skupštine 10. jubileja Hrvatskog građanskog društva Crne Gore – Kotor u Bečićima kod Budve, na kojoj je gradonačelniku Grada Zagreba Milanu Bandiću dodijeljena Plaketa za doprinos razvoju i afirmaciji Društva, te na kojoj on zbog službenih obveza nije prisustvovao, u petak 1. srpnja ga je u gradskoj upravi posjetio član Upravnog odbora Društva Tripo Schubert.

Osim što je gradonačelniku uručio Plaketu, na susretu u Bijelom salonu, razgovarali su, među ostalim, i o mogućnostima nastavka uspješne suradnje Grada Zagreba i Društva, na obostrano zadovoljstvo.

Plaketu su, naglasio je Tripo Schubert, u istoj toj kategoriji, osim gradonačelnika dobili i bivši predsjednik Vlade Republike Crne Gore Milo Đukanović, gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša i voditeljica splitske podružnice Hrvatske matice iseljenika Branka Bezić Filipović.