Čestitke u povodu Dana neovisnosti Crne Gore

Crna Gora danas obilježava 21.maj – Dan neovisnosti u sjećanje na dan kada je na referendumu 2006. godine obnovila svoju državnost.
Povodom Dana neovisnosti Crne Gore udruga Hrvatsko građansko društvo Crne Gore građanima čestita praznik.

Državna prvakinja na natjecanju iz Italijanskog jezika, Ema Radoničić, ponos naše Udruge

Na državnom natjecanju iz stranih jezika za srednjoškolce u Podgorici, Ema Radoničić učenica četvrtog razreda Gimnazije Kotor osvojila je prvo mjesto iz znanja italijanskog jezika.

"Italijanski jezik, nastavak je moga školovanja"-rekla nam je Ema, član našeg Društva, maturantkinja Gimnazije Kotor, nakon primljene Diplome za osvojeno prvo mjesto na državnom natjecanju učenika srednjih škola iz stranih jezika.

Uz pomoć svoje mentorice Valerije Jokić profesorice italijanskog jezika, Ema je predstavljala Gimnaziju Kotor na državnom natjecanju iz stranih jezika održanog u Podgorici 4.ožujka 2012.god.

Ovo nije prvi puta da Ema dobija priznanje.Na Republičkom natjecanju Pošte Crne Gore u suradnji sa Ministarstvom prosvjete i nauke uključila se u Međunarodno natjecanje mladih za najljepši sastav u obliku pisma na temu „Kako nas pošta spaja sa svijetom“. Kao učenici VI  razreda osnovne škole „Narodni heroj Savo Ilić“ u Dobroti – Kotor, tada 12-godišnjoj učenici, u svibnju 2006.godine, u konkurenciji od 60 radova dodijeljena je druga nagrada. Tom prilikom Pošta Crne Gore nagradila ju je sa DVD kućnim kinom. O tom uspjehu javnost je informirana putem medija.

Natjecateljski duh naše Eme nije se zaustavio na tome.  Prošle godine  u travnju, kao učenica trećeg razreda gimnazije uz svoju profesoricu Valeriju Jokić, svojoj školi, Gimnaziji Kotor, donosi titulu pobjednika  sa državnog natjecanja iz italijanskog jezika. Uz diplomu, osvojenog prvog mjesta kao nagradu dobila je  lap-top kompjuter. U povodu osvajanja prvog mjesta dnevni list Pobjeda donosi reportažu o Eminom uspjehu, učenici Gimnazije Kotor.

I ove godine, Gimnazija Kotor sa profesoricom – mentoricom, Valerijom Jokić, i danas maturanticom 18-godišnjom Emom Radoničić iz Dobrote, učestvuje na državnom natjecanju iz stranih jezika, ponovo osvaja prvo mjesto. Na svečanosti uručenja priznanja, 15.svibnja 2012. godine, u Podgorici dodijeljena joj je Diploma za osvojeno prvo mjesto iz italijanskog jezika. Uobičajna i obećana nagrada je izostala, vjerovatno iz ekonomskih razloga.

Ovaj značajan događaj kako za Gimnaziju Kotor tako i za naš Grad nisu popratili lokalni mediji u Boki osim što je dnevni list Pobjeda 16. svibnja 2012. donio kratku obavjest o tome.

Da ovako lijepa i značajna vijest za naš grad Kotor nebi prošla nezapaženo, naš časopis „Hrvatski glasnik“ to obznanjuje i ujedno čestita našoj dragoj Emi, njenoj profesorici Valeriji Jokić i Gimnaziji Kotor  postignuti uspjeh i želimo im još mnogo takvih i sličnih uspjeha i priznanja.

Autor: Dario Musić

Sastanak sa urednicima hrvatskih medija u Konzulatu RH

Kotor 19.svibnja 2012.(Radio Dux)- Na poziv Generalnog konzula RH u Kotoru Boža Vodopije, organiziran je sastanak sa glavnim i odgovornim urednikom Hrvatskog glasnika Tijanom Petrović i ravnateljem Radio Dux-a Miroslavom Marušićem. Radio Dux i Hrvatski glasnik su jedina dva medija Hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori.
Na sastanku se razgovaralo o dosadašnjoj suradnji, aktuelnim pitanjima sadašnjeg trenutka, sveopšte krize koja se reflektira na medije, o finasiskoj situaciji kao i o budućim aktivnostima ova dva medija koji imaju značajnu ulogu u očuvanju kulture, idenditeta i svega onog što baštinimo na prostoru Crne Gore kao autohtoni narod.
Konzul Božo Vodopija iskazao je zadovoljstvo dosadašnjim radom te izrazio nadu da će se trend uspješne suradnje nastviti kao veoma važan čimbenik daljeg razvoja ovih medija koji su značajan faktor u misiji ne samo očuvanja tradicije i onoga što je stoljećima stvarano već i u razvijanju ukupnih odnosa stoljetnog neraskidivog suživota na ovim prostorima.

Izvor: Radio Dux

Predstavnici HGD-a na proslavi Svetog Ivana Nepomuka i Dana Omiša

Omiš je 16. svibnja proslavio Dan grada i blagdan svog nebeskog zaštitnika Svetog Ivana Nepomuka. Svečanoj proslavi, na poziv gradonačelnika Ivana Škaričića, prisustvovali su predstavnici Hrvatskog građanskog društva Crne Gore Tijana Petrović i Ljubinko Biskupović. Proslava ovog blagdana započela je 3. svibnja raznim prigodnim programima, da bi se 16. svibnja održala centralna proslava. Domaćini i gosti položili su vijence u spomen na sve poginule za domovinu kod Središnjeg križa na Gradskom groblju "Vrisovci", a potom su odali počast poginulim hrvatskim braniteljima kod Spomenika poginulim braniteljima Domovinskog rata, u Parku hrvatskih branitelja. Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća dodijeljena su javna priznanja Grada Omiša najistaknutijim građanima, društvima, sportašima i učenicima u prošloj godini.

Radost proslave dana Grada uveličala je procesija i Sveta misa u Župnoj crkvi, koju je predvodio dubrovački biskup mons. Mate Uzinić.

Na kraju svečanosti domaćini su, za sve učesnike proslave, upriličili domjenak uz izuzetno lijepo druženje u Radmanovim mlinicama.

OBAVLJEN ZAVJET KOTORSKOG PROVIDURA FRANCESCA BATTAGGIE

Kotor 17.svibnja 2012.(Radio Dux) -. U svetištu Gospe od Zdravlja iznad Kotora, u srijedu 16.05.2012 služena je svečana Sveta Misa u spomen zavjeta kotorskog providura Francesca Battaggie (Battaglia) iz 1654. godine. Ovaj providur vidjevši napad goleme turske vojske od 6.000 vojnika 15.05.1654. na Perast učinio je zavjet (Votum fecit) Gospi od Zdravlja, kojoj je obećao ukoliko Perast ostane pošteđen od turske sile da će on svake subote bosonog (nudis pedibus) hodočastiti u njeno svetište. Danas se taj zavjet obavlja jedanput na godinu i to 16. svibnja.

Crkva Gospe od Zdravlja sagrađena je u XV. Stoljeću i još danas podsjeća da za obranu grada nije dovoljna hrabrost branitelja, ni moćne zidine, već je potrebna i zaštita Boga Svemogućega, uz njen majčinski zagovor. S toga je Blažena Djevica Marija uz Svetoga Tripuna i Blaženu Ozanu suzaštitnica grada Kotora.



Don Anton Belan

Blagdan Gospe Peraške

Perast, 16. svibnja 2012. g. (Radio Dux)- Jučer je u Perastu svečano proslavljen blagdan Gospe Peraške, u spomen pobjede nad Turcima 15. svibnja 1654. godine.

Prije sv. Mise Bokeljska mornarica je otplesala kolo ispred crkve sv. Nikole uz pratnju Glazbenog prosvjetnog društva "Tivat". Nakon toga počelo je sv. Euharistijsko slavlje, koje je predvodio naš mladomisnik don Siniša Jozić. On je u propovjedi naglasio: "Da čista matematička računica tko ima više vojske nije uvijek u pravu, znakovito je i jasno današnjom proslavom. Misli, koje su vodile ondašnja 53 hrabra Peraštanina, bile su ove: 'Ludo Božje mudrije je od ljudi i slabo Božje jače je od ljudi. Lude svijeta izabra Bog da posrami mudre i slabe svijeta izabra Bog da posrami jake'."

Nakon sv. Mise vjernici su u mimohodu prošli ispod ikone Gospe od Škrpjela, ljubeći je i proseći Njen zagovor.

Vjerni puk se potom preselio na perašku rivu gdje je bilo tradicionalno gađanje kokota, koji simbolizira neprijatelja. Pobjedio je umirovljenik, pedesettrogodišnji Blagoje Lončarević, inače član Udruženja invalida Kotora. On je i pored slabog vida, uspio malokalibarskom puškom, pogoditi kokota na udaljenosti od 100 metara. Među velikim brojem vjernika, jučerašnjoj proslavi nazočio je i generalni konzul Republike Hrvatske u Kotoru Božo Vodopija.

U 17. stoljeću sjeverna strana Boke kotorske s Herceg Novim i Risnom bila je okupirana od strane Turaka. Ujutru 15. svibnja 1654. turska vojska, vođena Mehmed-agom Rizvanagićem, s više od 5000 vojnika napala je Perast. Peraška obrana brojala je samo 53 čovjeka. U napadu su sudjelovali hercegnovski Turci, koji su tada opljačkali otok sv. Jurja, a s Gospina otoka odnijeli su zavjetne darove i misno ruho. U boju je poginuo Mehmed-aga i 72 turska vojnika, a oko 300 ih je bilo ranjeno. Od Peraštana su bila ranjena samo dvojica. Iste godine je Boku posjetio hrvatski ban Petar Zrinjski. Tom prigodom on je dragocjenu sablju, koju mu je za zasluge u borbama s Turcima darovao grad Kotor, poklonio Peraštanima u čast te velike pobjede. Tada su Peraštani Zrinjskom poklonili vrč, koji su zaplijenili u borbama s Turcima, a nekada je pripadao Petrovu pradjedu Nikoli Šubiću Zrinjskom , poznatom iz Sigedske bitke, 1566.

Pobjeda Peraštana nad Turcima opjevana je u mnogim pjesmama, a na nju podsjeća i natpis na hrvatskom jeziku, što ga je dao uklesati u pročelje župne crkve opat, a kasnije barski nadbiskup, Andrija Zmajević. Peraštani su u ovom neravnopravnom boju svoj velik uspjeh pripisali Gospi od Škrpjela. Zato su se zavjetovali, da će se svake godine slaviti spomen na dan pobjede 15. svibnja svečanim procesijom kroz grad s Gospinom slikom.

Audio: Don Siniša Jozić

Foto: Radio Dux

PREDSTAVLJENJE MONOGRAFSKIH IZDANJA HGD CG I IZLOŽBA „BOKA NEKAD I DANAS“ NA STARIM RAZGLEDNICAMA

Dubrovnik, 12.svibnja 2012.

U organizaciji Hrvatske matice iseljenika Dubrovnik i Hrvatskog - građanskog društva Crne Gore iz Kotora, u prigodi Blagdana sv. Leopolda Bogdana Mandića u dubrovačkom uredu Hrvatske matice iseljenika predstavljene su knjige „Slikom kroz prošlost“ ( Boka kotorska i Crnogorsko primorje na starim razglednicama od 1890-1940. godine) autora Daria Musića i Miroslava Ulčara, te „Pomorstvo Boke Kotorske na slikama Bazija Ivankovića“ čiji je autor Željko Brguljan.

Knjige su predstavili prof. dr.sc. Milenko Pasinović, prof. Neven Staničić te autori. Također je upriličena izložba fotografija autora Daria Musića, „Boka nekad i sada „. O izložbi je govorila mr. sc. Marija Mihaliček, a otvorila ju je domaćica današnjeg druženja Maja Mozara, voditeljica ureda Hrvatske matice iseljenika u Dubrovniku.

 

Milenko Pasinović govorio je vremenskoj distanci na fotografijama, koja se mjeri jednim stoljećem, u kojemu su se desile mnoge kulturne, prostorne i društvene promjene. „Vjerujem da izdavač nije bio svjestan, kad je počeo da realizira ideju o štampanju ove foto-monografije, u kakav posao ulazi. Posebno, kakav značaj treba da ima, ne samo za kulturnu baštinu Hrvata u Crnoj Gori, već i za nacionalnu kulturnu baštinu Crne Gore u cjelini. Jer, fotografija zorno ilustrira promjene nastale u prostoru i društvu u smislu shvaćanja prostora kao dijela kulturne baštine. Na taj način fotografija postaje zoran dokument u odnosu na vrijeme i prostor u kom su mnoge kapetanske palače ili ansambli starih građevina, uvjetno rečeno, nastali u moru novosagrađenih objekata“.

            Jedan od autora knjige „Slikom kroz prošlost“, Dario Musić, rekao je da je knjiga nastala kao poticaj izazvan uspjehom izložbe fotografija organizirane u Zagrebu od 22 do 28. rujna 2003. godine,  u povodu “Tjedna Hrvata iz Crne Gore„ On je dodao da tekst koji prati fotografiju u ovoj knjizi, ima više karakter informacije, a da je čitaocima prepušteno da na osnovu vlastite percepcije stvore sliku nastalih promjena.

            Neven Staničić intimistički je govorio o knjizi “Pomorstvo Boke Kotorske na slikama Bazija Ivankovića”, osvrnuvši se na život i stvaralaštvo  Ivankovića i podsjetivši da je ovom knjigom “Željko, veoma tiho i nenametljivo, doprinio da Boka dobije još jednu potvrdu svog povijesnog značajnog trajanja”.  

            Sam autor kazao je da knjiga oslikava povijest bokeljskog pomorstva vraćajući nas u burna stoljeća plovidbe na jedra. Osim razvoja jedrenjaka, njihova povijesnog slijeda i faktografskih podataka o njima, u knjizi nalazimo opise sudbina pojedinih jedrenjaka, životopise bokeljskih kapetana koji su imali značajnog udjela u razvoju pomorstva na Mediteranu pa i šire, sve do obala Južne Amerike. “Knjiga je ilustrirana portretima pomorskih kapetana i značajnih ličnosti iz bokeljskog pomorskog života kao i slikama jedrenjaka i parobroda Bazija Ivankovića od kojih je jedan broj, posebno onih koje sam pronašao u stranim muzejima, prvi put prezentiran u jednom izdanju na našim prostorima”, kazao je Brguljan.

            O izložbi fotografija govorila je Marija Mihaliček. Ona je istakla da je između fotografija koje se uspoređuju “stalo” čitavo jedno stoljeće i da je na njima veoma primjetna dugogodišnja devastacija prostora. Podsjetila je da su nove fotografije napravljene 2008. godine, a da su od tada do danas također nastale brojne promjene u pejzažu Boke.

            Ovaj događaj i lijepo druženje uveličao je Krunoslav Težak, povjerenik HGD CG za  Hrvatsku, otpjevavši, uz gitaru, popularnu „Bokeljsku noć” i jednu dubrovačku“ Na kantunu”.

PROSLAVLJEN BLAGDAN SV. LEOPOLDA BOGDANA MANDIĆA

Herceg Novi, 13. svibnja 2012.(Radio Dux)- Jučer je diljem svijeta proslavljen blagdan svetog Leopolda Bogdana Mandića. Svečano i ponosno je bilo u njegovoj rodnoj Boki kotorskoj. Vjerni puk se trodnevnicom pripravljao za dan svog sveca, a sve je kulminiralo svetim Euharistijskim slavljem, koje je u punoj hercegnovskoj crkvi sv. Jeronima, predslavio preuzvišeni Ilija Janjić biskup kotorski, uz koncelebraciju prečasnog don Milidraga kanonika Janjića, don Pavla Medača kancelara Kotorske biskupije i više svećenika iz Crne Gore, Albanije i Poljske. Svetu Misu uzveličao je Mješoviti zbor sv. Jeronima. Otac biskup je u homiliji istakao divan primjer nasljedovanja Isusa Krista u sv. Leopoldu i pozvao vjernike na kršćanski život.

Nakon Misnog slavlja uslijedila je procesija, a potom ljubljene moći sveca. Naročitu pozornost i simpatije privukli su mali ministranti, dječaci i djevojčice, koji su radosno posluživali za stolom Gospodnjim.

Jučerašnji dan je bio i 75. obljetnica sudjelovanja Mata Vučetića u Mješovitom župnom zboru sv. Jeronima. Za njegov nesebični angažman msgr. Ilija Janjić mu je darovao prigodam poklon, a vjernici su otpjevali skladbu »Milost«.

Sveti Leopold Bogdan Ivan Mandić rođen je 12. svibnja 1866. godine u Herceg-Novom, kao 15., pretposljednje dijete svojih roditelja. Bio je tako slabašan i nježan da su ga roditelji tek nakon mjesec dana odnijeli na krštenje (13. lipnja) u crkvu svetog Jeronima, gdje, ponovno milošću rođen na novi život dobiva ime Bogdan Ivan. Njegovi roditelji, Petar i Dragica rođ. Carević bili su dobri i pobožni. Otac je malog Bogdana pratio svako jutro u crkvu na svetu Misu. U svojoj šesnaestoj godini Bogdan odlazi u Serafinsko sjemenište u Udine, u sjevernu Italiju. I nakon dvije godine stupio je u novicijat u Bassanu i tu je obukao redovničko kapucinsko odijelo, te dobio redovničko ime Leopold. Nakon završenog novicijata ide u Padovu na filozofske nauke, zatim prelazi u Veneciju na studij teologije. Čim je završio teologiju, zaređen je za svećenika 1890. g. Bio je veliki ispovjedni. Kroz četrdeset godina sv. Leopold je od ranog jutra do poslijepodnevnih sati neumorno ispovjedao. Opterećen mnogim bolestima tjelesno je bio sve slabiji, ali duhovno je sve više napredovao, uzdigavši se do vIsina svetosti. Preminuo je u Gospodinu 30. srpnja 1942. u 76. godini svoga života. Njegov grob, koji se nalazio na gradskom groblju, u Padovi, postao je ciljem mnogih posjeta i velikog štovanja, sve dok posmrtni ostaci nisu bili prenijeti u novu grobnu kapelicu, koja je u tu svrhu sagrađena u blizini njegove sobice za ispovijedanje. Kada su pregledani njegovi posmrtni ostaci u toku postupka za proglašenje blaženim, njegovo je tijelo pronađeno netaknuto, neraspadnuto u svim svojim dijelovima, a takvo se i sada nalazi u njegovu grobu.

Blaženim ga je proglasio papa Pavao VI, 2. svibnja 1976, a svetim papa Ivan Pavao II, 16. listopada 1983. g.

Dan Dubrovačko-neretvanske županije

Predavanjem na temu Kulta bokokotorskih mučenika svetih Petilovrijenaca, održanim u samostanu sv. Klare, započeo je program proslave Dana Dubrovačko-neretvanske županije i blagdana njenog zaštitnika sv. Leopolda Bogdana Mandića. Predavanje su održali povjesničar umjetnosti Vinicije B. Lupis i katedralni župnik don Stanko Lasić, uz pratnju Glazbe Komolac.
Jutros je kod Spomen-križa na groblju Boninovo odana počast poginulim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata.

U prigodi proslave dana Dubrovačko-neretvanske Županije i dana njezinoga zaštitnika Sv. Leopolda Bogdana Mandića, predstavnici Hrvatskog građanskog društva Crne Gore, Mirko Vičević i Dijana Milošević, odali su počast poginulim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata, položivši vijenac na spomen križu na groblju Boninovo.

Obilježavanje dana Dubrovačko neretvanske županije na Stradunu ispred crkve Sv. Vlaha započelo je kulturno umjetničkim programom i nastupima Klape Kaše Dubrovnik, KUD Župa Bagalović - Krvavac, KU Žutopas Smokovljani, Visočani i KUD Komolac, te glazba Komolac. Osim toga, upriličena je i degustacija vina biranih sa područja Dubrovačko neretvanske županije.

Stradunom se prošetao i predsjednik RH Ivo Josipović koji je svojom nazočnošću uveličao Dan Dubrovačko-neretvanske županije.

Priznanje najboljim sportašima Županije u protekloj godini 

Na svečanosti u Kneževom dvoru Zajednica športa Dubrovačko-neretvanske županije dodjelila je nagrade za sportska dostignuća u 2011. godini. Priznanje za najuspješniju sportašicu dobila je Anđela Telesmanić, judašica Dubrovnika 1966. a za najuspješnijeg sportaša Maro Joković, vaterpolist Jug Croatia osiguranja.
Izvršni odbor Zajednice športa Dubrovačko-neretvanske županije za najuspješniji žensku športsku nadu proglasio je Marijanu Vlahinić, tenisačicu Dubrovnika, najuspješnija muška športska nada je Toni Šegedin, član Taekwondo kluba Forteca Korčula. Priznanje za najuspješniju žensku ekipu dobila je ekipa Judo kluba Dubrovnik 1966., najuspješnija momčad su seniori Vaterpolskog kluba Jug Croatia osiguranje, nauspješniji trener je Elvis Fatović (Vaterpolski klub Jug Croatia osiguranje), a nagradu za najuspješniji savez dobio je Jedriličarski savez Dubrovačko-neretvanske županije.
Također na svečanosti u Sponzi uručene su Nagrade Zajednice športa Dubrovačko-neretvanske županije za životno djelo, koju je dobio Zdravko Vučičević, športski djelatnik iz Metkovića, a za iznimno športsko dostignuće dobio ju je Sreten Radović, košarkaški sudac iz Dubrovnika.

Svečana sjednica Županijske skupštine, povodom Dana Županije i Blagdana svetog Leopolda Bogdana Mandića, njenog zaštitnika, održana je u Kazalištu Marina Držića, sa početkom u 12.00 sati.

„Vjerujem da smo opravdali očekivanja naših sugrađana", kazao je župan Nikola Dobroslavić u pozdravnom govoru na svečanoj sjednici županijske skupštine povodom Dana Dubrovačko-neretvanske županije.
Župan je nabrojio projekte koje je županijska vlast realizirala u protekloj godini naglasivši strateške dokumente kao što su Strategija razvoja turizma i Strategija razvoje vinarstva.
„Prometna izoliranost ostaje naš najveći problem. Svjedočimo nerazumijevanju Vlade toga problema. Nužno je dovesti autocestu do Dubrovnika i izgraditi Pelješki most", naglasio je Dobroslavić pozvavši Vladu da još jednom razmotri interese dubrovačkog kraja.
Nazočnima se obratio i gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić, kao i župan karlovačke županije Ivan Vučić.

„Ne vidim razloga da ne budemo ambiciozni i provedemo viziju za buduće generacije. Za mene nema razloga da dugoročno i strateški ne planiramo auto put nema razloga da se ne sjetimo zbog čega su se neki ljudi planirali pelješki most, kad skupimo koju kunu. Budimo ambiciozni nemojmo željeti malo. Treba imat ambiciju snagu i viziju", poručio je predsjednik RH, Ivo Josipović.




Na svečanoj sjednici Županijske skupštine, laureatima su uručene nagrade Županije. Odbor za dodjelu javih priznanja odlučio je dodijeliti nagradu za životno djelo dubrovačkom skladatelju Krešimiru Magdiću, dok su nagrade za iznimna postignuća u proteklom jednogodišnjem razdoblju uručena Zračnoj luci Dubrovnik i Pašku Kužiću iz Staševice, za višestruko davanje krvi i organizaciju akcija Kluba dobrovoljnih darivatelja krvi.Nagrade za doprinos ugledu i promociji Županije u zemlji i svijetu pripale su Ivici Martinoviću, za postignuća u obilježavanju 300. obljetnice rođenja Ruđera Boškovića, te klapi Subrenum.
Laureatima su nagrade uručili župan Nikola Dobroslavić i predsjednik Županijske skupštine Ivan Prce, a po završetku ceremonije čestitao im je i predsjednik RH Ivo Josipović.

GOST RADIO DUX-a- TRIPO SCHUBERT

Kotor, 11. svibnja 2012. g. (Radio Dux) - Gost u našoj redovitoj emisiji četvrtkom "Tragom Hrvata Boke i događaja" bio je Tripo Schubert, član Upravnog odbora Hrvatskog građanskog društva Crne Gore i kordinator za nove projekte. Na početku razgovora čuli smo kako je došlo do ideje i nastanka HGD-a, a zatim je naš gost podsjetio slušatelje na uspješno realizirane ideje Društva, s akcentom na nedavno javno snimanje emisije "Lijepom našom", koje je organiziralo u Tivtu. Također, iznio nam je trenutne aktivnosti, kao i planove za budućnost. Kvalitetan rad prepoznat je i od najviših instanci u Republici Hrvatskoj i Crnoj Gori, što je rezultiralo da gospodin Schubert bude odlikovan od strane predsjednika Josipovića i Vujanovića. Odličja, koja je primio, doživljava kao priznanja za cjelokupan rad Društva, a ne samo njega osobno. Također, svi uspjesi u prošlosti predstavljaju nadahnuće i snagu za budućnost, a sve u cilju očuvanja hrvatske samobitnosti na ovim prosotorima.

Cijelokupnu emisiju s Tripom Schubertom imate prigodu poslušati na adresi Radio Dux-a-ovdje.

Proslavljen blagdan Svetog Dujma

Kotor, 8. svibnja 2012. g. (Radio Dux) - Jučer je u Škaljarima je proslavljen blagdan sv. Dujma, biskupa i mučenika (IV. st). Svečanu sv. Misu služio je župnik don Anton Belan u zajedništvu s mladomisnikom don Sinišom Jozićem. Godine 2013. kršćanski će svijet obilježiti 1700 godina od Milanskog edikta (313.), koji je kršćanstvu donio slobodu i omogućio javno ispovijedanje te vjere u Rimskom carstvu. Malo nakon toga 325. godine u Niceji zasjeda Prvi nicejski sabor koji definira crkvenu doktrinu i uređuje crkvenu strukturu. Sv. Dujam je bio biskup Solinski prije ovih epohalnih događaja u povijesti Crkve. Služba koju je vršio u to vrijeme bila je gotovo sigurni garant njegova mučeništva. Stradao je za vrijeme cara Dioklecijana mučeničkom smrću 304. godine. Od tada pa do danas njegov kult je prisutan u gradu Splitu i Splitskoj metropoliji. U VII. stoljeću jedan dio njegovih moći prenesen je iz Solina u mauzolej cara Dioklecijana u Splitu. Tim činom žrtva je zauzela mjesto namijenjeno svom progonitelju.

Veličanstveni mauzolej, grobnica Dioklecijanova postala je veličanstvena katedrala posvećena sv. Dujmu biskupu i mučeniku. Ironija sudbine (fatum) ili providnost Božja? Za Dioklecijana sigurno ovo prvo. Kult sv. Dujma na krajnjem jugu istočnojadranske obale dopire sve do Kotora. Crkva u Škaljarima zadnja je građevina u čast ovog sveca prema jugu. Od iznimnog je povijesnog značaja, jer podsjeća na pripadnost Kotorske biskupije kroz dugi niz stoljeća solinskoj odnosno splitskoj metropolitanskoj i primacijalnoj katedri (Dalmatiaeque primas). Kotorska se kao sufraganska biskupija Solina i Splita spominje na regionalnim saborima održanim u Solinu i Splitu 530., 925. i 928. godine. Dva kotorska biskupa u XIII. i XIV. stoljeću nosila su ime Dujam. U Muzeju sakralne umjetnosti kotorske katedrale izložen je pečatnjak kotorskog biskupa Dujma iz XIII. stoljeća. Predstavlja najstariji primjerak sfragistike jednog vjerskog poglavara na tlu današnje Crne Gore.

Današnja crkva sv. Dujma u Škaljarima potječe iz XIII. stoljeća. Njen prvi arhivski spomen zabilježen je u Arhivu kotorske srednjovjekovne komune i nosi godinu 1331. Zanimljive je arhitektonske konstrukcije. Nad prostranom, u odnosu na crkvu, zasvođenom kriptom koja u nekim dijelovima gradnje odaje preromaničko graditeljstvo, uzdiže se crkva koja predstavlja jednobrodnu građevinu orijentiranu istok-zapad s polukružnom apsidom i zvonikom na preslicu. Svod crkve je u formi prelomljenog gotičkog luka. Pročelje joj krasi gotička monofora a luk nad vratima ukazuje na romaničko graditeljstvo. Predstavlja rijetku arhitektonsku cjelinu na području današnje Crne Gore. Crkva sv. Katarine u Baru ima slične odlike ovog graditeljstva. Preromanička kamena plastika koja je nađena prigodom arheoloških i arhitektonskih istraživanja dopušta nam da ovaj iznimno vrijedan arhitektonski kompleks datiramo u vrijeme od IX. do XIII. stoljeća. Ispod prostorije, uz kriptu sa sjeverne strane, protječe izvor pitke vode koji je i danas u upotrebi, te je čitav ovaj predio poznat kao toponim „Podujam". Crkva je obnovljenja sredstvima grada Splita, splitske županije i kotorske biskupije.

Nakon svete Mise domaćini su sve nazočne počastili prigodnim osvježenjem.

Msgr. Anton Belan, generalni vikar Kotorske biskupije

Izvor: Radio Dux

KNJIGA O BOKELJSKIM HRVATIMA PREDSTAVLJENA U ZAGREBU

Zagreb, 3. svibnja 2012. g. (Radio Dux)- U Zagrebu je 3. svibnja promovirana knjiga „Hrvati Boke kotorske kroz povijest-sjećanja i zaboravi", autora Đura Vidmarovića. Večer je, pred brojnom publikom, otvorio Stjepan Šešelj, glavni urednik tjednika za kulturu „Hrvatsko slovo", u čijoj se sali održala promocija. On je najavio književnicu Nevenku Nekić, novinara Adrijana Vuksanovića i pisca Đura Vidmarovića. Također, pročitan je tekst lektora knjige prof. Miomira Abovića, koji nije moga biti nazočan.

Profesor Vidmarović se već trideset godina bavi Hrvatima van Hrvatske. Objavio je na tu tematiku puno značajnih izdanja. Veliku pozornost javnosti izazvalo je njegovo posljednje djelo, posvećeno bokeljskim Hrvatima. Među brojnim posjetiteljima bilo je najviše onih čije je podrijetlo upravo iz bokokotrskog zaljeva.

Na našim fotografijama možete pogledati kako je bilo na predstavljanju pomenute knjige, a u audio zapisima imate prigodu čuti mišljenja predstavljača.

Izvor: Radio Dux

Audio zapisi: Radio Dux