Papa Benedikt XVI. u nedjelju je u Vatikanu proglasio blaženikom pokojnog papu Ivana Pavla II. pred više od milijun okupljenih hodočasnika te svjetovnih i vjerskih čelnika.
"Odobravam da se Papa Ivan Pavao II. odsad naziva blaženim i da se može slaviti njegov blagdan svake godine 22. listopada", rekao je Benedikt XVI. pred milijun okupljenih, a lijes s tijelom novoga blaženika krenuo je prema bazilici Sv. Petra, gdje će biti izložen pred glavnim oltarom sve dok ga vjernici budu htjeli obilaziti. Nakon toga, njegovo tijelo neće biti vraćeno u grob u kriptu bazilike nego će biti položeno ispod oltara svetoga Sebastijana, s desne strane bazilike, odmah do Michelangelove skulpture Piete.
Moćnik s krvlju novoga blaženika nosila je papina dugogodišnja pomoćnica, a uz nju je bila sestra Marie Simon-Pierre koja je, prema tvrdnjama Katoličke crkve, čudesno ozdravila od Parkinsonove bolesti zagovorom Pape Ivana Pavla II.
Ivan Pavao beatificiran je prvu nedjelju poslije Uskrsa, u "bijelu nedjelju", koju je on sam proglasio blagdanom Božjeg milosrđa.
Karol Wojtyla ustoličen je za Papu 22. listopada 1978., i taj će se datum slaviti će se kao spomen-dan blaženoga Ivana Pavla II. Za Papu je zabran je šest dana prije.
Službeni postupak za proglašenje Ivana Pavla II. blaženim otvoren je u Vatikanu u lipnju 2005., a vođen je usporedo u Krakowu i Rimu. Sadašnji papa Benedikt XVI. nije čekao pet godina koliko je potrebno za otvaranje postupka koji vodi prema beatifikaciji, a svećenik Slawomir Oder za Hrvatski je katolički radio u subotu objasnio da je iznimka učinjena zbog velikog ugleda, "velikoga glasa svetosti koji je papa Wojtyla uživao još za života, u času smrti te nakon smrti".
U postupak za beatifikaciju Ivana Pavla II. ušla je različita dokumentacija: svjedočanstva ljudi koji su izravno poznavali Ivana Pavla lI., ali i njegovi pisani, objavljeni i neobjavljeni materijali: spisi, dokumenti, poezija, kao i ono što je napisano o njemu, rekao je postulator kauze msgr. Slawomir Oder.
Od lipnja 2005. do travnja 2007. proveden je dijecezanski dio postupka u Rimskoj i drugim biskupijama, "provedena je istraga o životu, krepostima i glasu svetosti te čudesima", objasnio je Oder.
Postupak beatifikacije završio je u rekordnome roku, u siječnju 2011., a presudno je bilo ozdravljenje francuske redovnice Marie Simon-Pierre koja je bolovala od Parkinsonove bolesti, a Katolička crkva drži da je zagovorom Ivana Pavla II. čudesno ozdravila. Ona je o tome svjedočila na molitvenom bdijenju u subotu navečer.
Na Trgu sv. Petra na svečanosti beatifikacije lijeva je strana bila rezervirana za velikodostojnike Crkve, a na desnoj su strani smješteni svjetovni uzvanici, 87 izaslanstava među kojima 22 predvode šefovi država i vlada.
Od čelnika vlada, beatifikaciji su prisustvovali hrvatska premijerka Jadranka Kosor, francuski premijer Francois Fillon, talijanski Silvio Berlusconi te premijeri Litve, Monaka, Češke i Mađarske, kao i Veliki meštar Malteškog reda.
Među 16 predsjednika država osim talijanskog predsjednika Giorgia Napolitana, svečanosti su nazočili predsjednici Crne Gore Filip Vujanović, Poljske Bronislaw Komorowski, Albanije Bamir Topi, Andore msgr. Joan-Enric Vives Sicilia, Bosne i Hercegovina Željko Komšić, Kameruna Paul Biya, Konga Denis Sassou N'Guesso, Estonije Toomas Hendrik Ilves, Hondurasa Porfirio Lobo Sosa, Makedonije Đorge Ivanov, Meksika Felipe Calderon Hinojosa, Slovačke Ivan Gašparovič i Toga Faure Essozima Gnassingbe, kao i kapetani regenti San Marina Maria Luisa Berti i Filippo Tamagnini.
Ceremoniji na Trgu Svetog Petra nazočili su predstavnici pet kraljevskih obitelji, belgijske kraljevske kuće beligijski kralj Albert II. i kraljica Paola, lihtenštajnski knez Hans-Adam II. i princeza Marie, luksemburški nadvojvoda Henrie i nadvojvotkinja Maria Teresa, španjolski princ Filip sa suprugom Letiziom, a britansku kraljevsku kuću predstavlja vojvoda od Gloucestera Richard sa suprugom.
Službeni postupak za proglašenje Ivana Pavla II. blaženim otvoren je u Vatikanu u lipnju 2005., a vođen je usporedo u Krakowu i Rimu. Sadašnji papa Benedikt XVI. nije čekao pet godina koliko je potrebno za otvaranje postupka koji vodi prema beatifikaciji, a svećenik Slawomir Oder za Hrvatski je katolički radio u subotu objasnio da je iznimka učinjena zbog velikog ugleda, "velikoga glasa svetosti koji je papa Wojtyla uživao još za života, u času smrti te nakon smrti".
U postupak za beatifikaciju Ivana Pavla II. ušla je različita dokumentacija: svjedočanstva ljudi koji su izravno poznavali Ivana Pavla lI., ali i njegovi pisani, objavljeni i neobjavljeni materijali: spisi, dokumenti, poezija, kao i ono što je napisano o njemu, rekao je postulator kauze msgr. Slawomir Oder.
Od lipnja 2005. do travnja 2007. proveden je dijecezanski dio postupka u Rimskoj i drugim biskupijama, "provedena je istraga o životu, krepostima i glasu svetosti te čudesima", objasnio je Oder.
Postupak beatifikacije završio je u rekordnome roku, u siječnju 2011., a presudno je bilo ozdravljenje francuske redovnice Marie Simon-Pierre koja je bolovala od Parkinsonove bolesti, a Katolička crkva drži da je zagovorom Ivana Pavla II. čudesno ozdravila. Ona je o tome svjedočila na molitvenom bdijenju u subotu navečer.
Na Trgu sv. Petra na svečanosti beatifikacije lijeva je strana bila rezervirana za velikodostojnike Crkve, a na desnoj su strani smješteni svjetovni uzvanici, 87 izaslanstava među kojima 22 predvode šefovi država i vlada.
Od čelnika vlada, beatifikaciji su prisustvovali hrvatska premijerka Jadranka Kosor, francuski premijer Francois Fillon, talijanski Silvio Berlusconi te premijeri Litve, Monaka, Češke i Mađarske, kao i Veliki meštar Malteškog reda.
Među 16 predsjednika država osim talijanskog predsjednika Giorgia Napolitana, svečanosti su nazočili predsjednici Crne Gore Filip Vujanović, Poljske Bronislaw Komorowski, Albanije Bamir Topi, Andore msgr. Joan-Enric Vives Sicilia, Bosne i Hercegovina Željko Komšić, Kameruna Paul Biya, Konga Denis Sassou N'Guesso, Estonije Toomas Hendrik Ilves, Hondurasa Porfirio Lobo Sosa, Makedonije Đorge Ivanov, Meksika Felipe Calderon Hinojosa, Slovačke Ivan Gašparovič i Toga Faure Essozima Gnassingbe, kao i kapetani regenti San Marina Maria Luisa Berti i Filippo Tamagnini.
Ceremoniji na Trgu Svetog Petra nazočili su predstavnici pet kraljevskih obitelji, belgijske kraljevske kuće beligijski kralj Albert II. i kraljica Paola, lihtenštajnski knez Hans-Adam II. i princeza Marie, luksemburški nadvojvoda Henrie i nadvojvotkinja Maria Teresa, španjolski princ Filip sa suprugom Letiziom, a britansku kraljevsku kuću predstavlja vojvoda od Gloucestera Richard sa suprugom.
(Hina)
