Ključni trenutak za završetak hrvatskih pristupnih pregovora bit će sredinom ožujka sljedeće godine kada će Europska komisija objaviti izvješće o ispunjavanju mjerila za zatvaranje u poglavlju Pravosuđe i temeljna prava, najtežem i najzahtjevnijem poglavlju koje diktira završetak cijelog pregovaračkog procesa.
Postoji suglasnost i hrvatske i europske strane da je pregovore moguće završiti do kraja mađarskog predsjedništva, koje završava 30. lipnja, što bi omogućilo potpisivanje ugovora o pristupanju dva do tri mjeseca kasnije, negdje u ranu jesen sljedeće godine. Do punopravnog članstva tada bi preostalo obaviti ratifikaciju pristupnog ugovora u svim zemljama članicama i to bi se moglo obaviti do 1. siječnja 2013. godine. Već nakon potpisivanja ugovora, Hrvatska bi kao promatrač sudjelovala u radu institucija Europske unije. Da bi se takav scenarij ostvario Hrvatska mora dovršiti preostali dio posla u dva najteža poglavlja - Tržišno natjecanje i Pravosuđe i temeljna prava.
Za zatvaranje poglavlja Tržišno natjecanje Hrvatska mora imati održive planove restrukturiranja brodogradilišta kako bi ona kasnije mogla poslovati na tržišnim osnovama bez državnih potpora. Hrvatska se odlučila restrukturirati svoja brodogradilišta kroz privatizaciju. Potencijalni kupci predložili su planove restrukturiranja, koje je već predlagala Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja kao i Europska komisija. Preostalo je još riješiti i razjasniti neke pojedinosti, tako da bi posao na ispunjavanju mjerila za zatvaranje toga toga poglavlja uskoro mogao biti dovršen.
Za najteže poglavlje Pravosuđe i temeljna prava, o kojem ovisi završetak pregovora, ključna će biti ocjena Europske komisije o ispunjavanju mjerila za zatvaranje. Europska komisija najavila je da će izvješće o ispunjavanju mjerila u tom poglavlju objaviti 11. ožujka 2011. i tada će definitivno biti poznato hoće li pregovore biti moguće dovršiti do 21. lipnja, najkasnijeg mogućeg datuma za sazivanje pristupne konferencije pod mađarskim predsjedanjem.
U tom poglavlju ključna je borba protiv korupcije na svim razinama, neovisnost sudstva, suradnja s Haškim sudom i procesuiranje ratnih zločina pred domaćim sudovima.
Ministri vanjskih poslova zemalja članica EU-a na svom posljednjem sastanku 14. prosinca zabilježili su "ohrabrujući napredak" u području vladavine prava i borbe protiv "korupcije na visokoj razini". Ta ocjena ubačena je u zaključke nakon što je otvoren istražni postupak protiv bivšeg premijera Ive Sanadera i njegova uhićenja u Austriji.
I suradnja s Haškim sudom ocijenjena je "općenito dobrom", ali je istaknuto da je potrebno nastaviti administrativnu istragu kako bi se objasnila sudbina nestalih vojnih dokumenata.
Za neovisnost pravosuđa od presudne je važnosti izbor novog Državnog sudbenog vijeća po novom zakonu, što bi se trebalo obaviti u siječnju.
Hrvatska je u potpunosti završila zakonodavni okvir u području pravosuđa i sada treba pokazati da novi sustav daje rezultate. Riječ je o stvaranju uvjerljive evidencije rezultata, tzv. "track recorda", koji svi europski dužnosnici ističu budući da se Europska unija ne zadovoljava samo stvaranjem zakonskog okvira nego želi vidjeti kako to funkcionira u praksi.
S evidencijom rezultata povezan je i glavni rizik za poglavlje Pravosuđe i temeljna prava, jer je potrebo određeno vrijeme kroz koje se može vidjeti kako pravosuđe funkcionira u praksi.
Zato Hrvatska mora učiniti sve da već 11. ožujka dobije pozitivno izvješće jer će u suprotnom za novu ocjenu trebati neko vrijeme, što bi onda odgodilo završetak pregovora za najmanje nekoliko mjeseci.
Hrvatska završava 2010. s 28 zatvorenih poglavlja i za sljedeću godinu preostaje još sedam poglavlja, odnosno šest ako se ne računa poglavlje Ostala pitanja o kojem se ne vode pregovori.
Europska pravna stečevina podijeljena je u 35 poglavlja, a u dva poglavlja Institucije i Ostala pitanja pregovori se ne vode jer u njima nema pravne stečevine koju treba prenijeti u nacionalno zakonodavstvo.
Hrvatskoj u sljedećoj godini preostaje zatvoriti sljedeća poglavlja: 8 -Tržišno natjecanje, 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj, 13 - Ribarstvo, 22 - Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata, 23 - Pravosuđe i temeljna prava, 33 - Financijske i proračunske odredbe i 35 - Ostala pitanja.
U četiri od šest preostalih poglavlja Hrvatska je već predala sva mjerila za zatvaranje, čime je svoj dio posla odradila.
U poglavlju 13 - Ribarstvo, Hrvatska je ispunila mjerila za zatvaranje, ali EU još mora definirati odgovor na hrvatski zahtjev za prijelazno razdoblje i na slovenski zahtjev koji se tiče "tradicionalnih ribarskih prava" i to bi poglavlje moglo biti spremno početkom sljedeće godine.
Poglavlja 11 - Poljoprivreda i ruralni razvitak, 22 - Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata i 33 - Financijske i proračunske odredbe su tzv. financijska poglavlja, koja sadrže odredbe o tome koliko će zemlja pristupnica dobivati iz europskih fondova (11 i 22), odnosno koliko će uplaćivati u europski proračun (33). Postoji mogućnost da se poglavlja 11 i 22 zatvore u prvom tromjesečju sljedeće godine, a poglavlje 33 ostavi za sam kraj pregovora.
Hrvatska je tijekom ove godine na šest pristupnih konferencija otvorila šest poglavlja i zatvorila ukupno 11 poglavlja. Ove su godine, 3. listopada, pregovori ušli u šestu godinu i to su do sada najdulji pristupni pregovori. Četiri zemlje koje su ušle 2004. godine (Slovačka, Latvija, Litva i Malta) završile su pregovore za dvije godine i deset mjeseci, a Rumunjskoj i Bugarskoj, koje su ušle 2007. godine trebalo je četiri godine i deset mjeseci.
U Europskoj uniji se od zadnjeg kruga proširenja promijenilo raspoloženje prema primanju novih članica, a jedan od glavnih razloga za to nezadovoljstvo je primanje Bugarske i Rumunjske unatoč njihovoj nespremnosti.
Kako bi umirili kritike, u EU su odlučili pooštriti pravila pregovaranja tako da se pogreške s Bugarskom i Rumunjskom ne ponove. U pregovarački proces uvedena je novost, mjerila za otvaranje poglavlja, čega ranije nije bilo. Na definiranju tih mjerila za pojedina poglavlja ponekad su potrebni tjedni i mjeseci, što znatno usporava proces.
Na primjeru Hrvatske, Europska unija želi uputiti poruku zemljama iz njezina susjedstva da je pristupanje moguće kada se ispune uvjeti. S druge strane, javnosti u zemljama članicama želi se poslati poruka da je moguće "kvalitetno proširenje", stoga se inzistira da Hrvatska bude "sto posto spremna".
(Hina)
Za najteže poglavlje Pravosuđe i temeljna prava, o kojem ovisi završetak pregovora, ključna će biti ocjena Europske komisije o ispunjavanju mjerila za zatvaranje. Europska komisija najavila je da će izvješće o ispunjavanju mjerila u tom poglavlju objaviti 11. ožujka 2011. i tada će definitivno biti poznato hoće li pregovore biti moguće dovršiti do 21. lipnja, najkasnijeg mogućeg datuma za sazivanje pristupne konferencije pod mađarskim predsjedanjem.
U tom poglavlju ključna je borba protiv korupcije na svim razinama, neovisnost sudstva, suradnja s Haškim sudom i procesuiranje ratnih zločina pred domaćim sudovima.
Ministri vanjskih poslova zemalja članica EU-a na svom posljednjem sastanku 14. prosinca zabilježili su "ohrabrujući napredak" u području vladavine prava i borbe protiv "korupcije na visokoj razini". Ta ocjena ubačena je u zaključke nakon što je otvoren istražni postupak protiv bivšeg premijera Ive Sanadera i njegova uhićenja u Austriji.
I suradnja s Haškim sudom ocijenjena je "općenito dobrom", ali je istaknuto da je potrebno nastaviti administrativnu istragu kako bi se objasnila sudbina nestalih vojnih dokumenata.
Za neovisnost pravosuđa od presudne je važnosti izbor novog Državnog sudbenog vijeća po novom zakonu, što bi se trebalo obaviti u siječnju.
Hrvatska je u potpunosti završila zakonodavni okvir u području pravosuđa i sada treba pokazati da novi sustav daje rezultate. Riječ je o stvaranju uvjerljive evidencije rezultata, tzv. "track recorda", koji svi europski dužnosnici ističu budući da se Europska unija ne zadovoljava samo stvaranjem zakonskog okvira nego želi vidjeti kako to funkcionira u praksi.
S evidencijom rezultata povezan je i glavni rizik za poglavlje Pravosuđe i temeljna prava, jer je potrebo određeno vrijeme kroz koje se može vidjeti kako pravosuđe funkcionira u praksi.
Zato Hrvatska mora učiniti sve da već 11. ožujka dobije pozitivno izvješće jer će u suprotnom za novu ocjenu trebati neko vrijeme, što bi onda odgodilo završetak pregovora za najmanje nekoliko mjeseci.
Hrvatska završava 2010. s 28 zatvorenih poglavlja i za sljedeću godinu preostaje još sedam poglavlja, odnosno šest ako se ne računa poglavlje Ostala pitanja o kojem se ne vode pregovori.
Europska pravna stečevina podijeljena je u 35 poglavlja, a u dva poglavlja Institucije i Ostala pitanja pregovori se ne vode jer u njima nema pravne stečevine koju treba prenijeti u nacionalno zakonodavstvo.
Hrvatskoj u sljedećoj godini preostaje zatvoriti sljedeća poglavlja: 8 -Tržišno natjecanje, 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj, 13 - Ribarstvo, 22 - Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata, 23 - Pravosuđe i temeljna prava, 33 - Financijske i proračunske odredbe i 35 - Ostala pitanja.
U četiri od šest preostalih poglavlja Hrvatska je već predala sva mjerila za zatvaranje, čime je svoj dio posla odradila.
U poglavlju 13 - Ribarstvo, Hrvatska je ispunila mjerila za zatvaranje, ali EU još mora definirati odgovor na hrvatski zahtjev za prijelazno razdoblje i na slovenski zahtjev koji se tiče "tradicionalnih ribarskih prava" i to bi poglavlje moglo biti spremno početkom sljedeće godine.
Poglavlja 11 - Poljoprivreda i ruralni razvitak, 22 - Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata i 33 - Financijske i proračunske odredbe su tzv. financijska poglavlja, koja sadrže odredbe o tome koliko će zemlja pristupnica dobivati iz europskih fondova (11 i 22), odnosno koliko će uplaćivati u europski proračun (33). Postoji mogućnost da se poglavlja 11 i 22 zatvore u prvom tromjesečju sljedeće godine, a poglavlje 33 ostavi za sam kraj pregovora.
Hrvatska je tijekom ove godine na šest pristupnih konferencija otvorila šest poglavlja i zatvorila ukupno 11 poglavlja. Ove su godine, 3. listopada, pregovori ušli u šestu godinu i to su do sada najdulji pristupni pregovori. Četiri zemlje koje su ušle 2004. godine (Slovačka, Latvija, Litva i Malta) završile su pregovore za dvije godine i deset mjeseci, a Rumunjskoj i Bugarskoj, koje su ušle 2007. godine trebalo je četiri godine i deset mjeseci.
U Europskoj uniji se od zadnjeg kruga proširenja promijenilo raspoloženje prema primanju novih članica, a jedan od glavnih razloga za to nezadovoljstvo je primanje Bugarske i Rumunjske unatoč njihovoj nespremnosti.
Kako bi umirili kritike, u EU su odlučili pooštriti pravila pregovaranja tako da se pogreške s Bugarskom i Rumunjskom ne ponove. U pregovarački proces uvedena je novost, mjerila za otvaranje poglavlja, čega ranije nije bilo. Na definiranju tih mjerila za pojedina poglavlja ponekad su potrebni tjedni i mjeseci, što znatno usporava proces.
Na primjeru Hrvatske, Europska unija želi uputiti poruku zemljama iz njezina susjedstva da je pristupanje moguće kada se ispune uvjeti. S druge strane, javnosti u zemljama članicama želi se poslati poruka da je moguće "kvalitetno proširenje", stoga se inzistira da Hrvatska bude "sto posto spremna".
(Hina)
